DA ZAVOLIMO PRIRODU
DA CUVAMO PRIRODU
DA BUDEMO DEO PRIRODE
I DA SE RADUJEMO
DA CUVAMO PRIRODU
DA BUDEMO DEO PRIRODE
I DA SE RADUJEMO
Click to set custom HTML
|
U BLIZINI NISA PARK PRIRODE Sićevačka klisura Sićevačka klisura sa svojim prirodnim stvorenim vrednostima stavljena je pod zaštitu kao prirodno dobro od velikog značaja i proglašena za Park prirode "Sićevačka klisura" (2000. godine). Park prirode "Sićevačka klisura" (ukupne površine 7.746 ha, od čega je na području opštine Niš 5.559 ha, a na području opštine Bela Palanka 2.187 ha) jeste područje izuzetne biološke raznovrsnosti, stanište i boravište velikog broja endemičnih, endemoreliktnih, reliktnih i retkih vrsta biljaka i životinja, osobeni primer pojave i međudejstva geoloških, geomorfoloških i hidroloških pojava i predeo izražene prirodne lepote. Parkom prirode upravlja JP "Srbijašume", Šumsko gazdinstvo "Niš", Šumska uprava "Niš-Bela Palanka". Staralac u obavljanju poslova zaštite i razvoja Parka prirode "Sićevačka klisura" obezbeđuje: obeležavanje parka prirode; unutrašnji red i čuvarsku službu; sprovođenje Programa zaštite i razvoja; propisanih režima zaštite i očuvanja prirodnog dobra; naučno-istraživačke, kulturne, vaspitno-obrazovne, informativno-propagandne i druge aktivnosti. Najatraktivniji deo klisure je grandiozni Gradištanski kanjon sa tesno sklopljenim stranama, koje najvećim delom čine vertikalne, stepenasto odsečene kamene litice. Širina kanjona pri dnu se uglavnom svodi na rečno korito Nišave. Upravo na ovim liticama se gnezdi jedan od poslednjih parova suvog orla u Srbiji. Na izlazu iz kanjona se nalazi uzvišenje Oblik. Značajno je jer se još samo na njemu i Jelašničkoj klisuri nalazi zajedničko stanište dva tercijerna relikta i balkanska endemita, srpske ramonde (Ramonda serbica) i Natalijine ramonde (Ramonda nathaliae). Biljne vrste koje se još sreću u klisuri su žalfija (Salvia officinalis) čije je ovo najveće i najsevernije nalazište, košutica ili žutilica (Coronilla emerus L.), submediteranska vrsta retka u Srbiji, divlji jorgovan (Syringa vulgaris), sedefče (Ruta graveolens), mečja leska (Corylus colurna), divlja višnja, itd. |